Srednji vijek
 

Poslije XI vijeka uticaj Zapada je uglavnom stizao preko Mađarske, koja je dugo vladala Bosnom.

I za samu dinastiju Kotromanića postoji predanje da je došla u Bosnu preko Mađarske, iako je bila germanskog porijekla. Kao i na drugim srednjevjekovnim dvorovima, i u kuće bosanskih plemića stizale su probrane nevjeste: od mađarskih princeza, njemačkih grofica, firentinskih plemkinja, do bugarskih carskih kćeri i srpskih kneginja.

No to je malo interesovalo običnog čovjeka, kmeta pogotovo. To miješanje kultura osjećao je samo kroz dažbine i poreze.

Ni tada nije bilo dugoročne i stabilne države, naprotiv česte su smjene vlasti i tuđinski upadi.

U državničkim nastojanjima i planovima bosanskog i srpskog kralja Tvrtka I Kotromanića (vladao od 1353 do 1391 god.) jasna je njegova namjera da od Bosne stvori središte jedne narodne države koja bi obuhvatala i Srbe i Hrvate.

Srednjevjekovna Bosna

Poslije Tvrtkove smrti bosanska država, koja je obuhvatala prostrano područje od Splita do Livna i Mileševa, počinje naglo da slabi. Po balkanskom običaju nagrizaju je unutrašnji sukobi, a pojavljuje se i moćan neprijatelj Turska, koja će joj prvo zaprijetiti, a potom i uništiti.