Prosvjetiteljske ideje i začeci promjena

 

Postajući važan privredni centar, Banjaluka se ubrzo formirala i kao jak nacionalno-politički centar.
Prosvjetiteljske ideje pod turskom okupacijom širile su u različitim društvenim miljeima dvije istaknute ličnosti, slične sudbine; Vaso Pelagić i Ivan Franjo Jukić.
Obojica su se bavila svešteničkim, političkim i kulturnim radom, zbog kojeg su bili zatvarani, proganjani i protjerivani. Svoje živote su završili u tuđini, ne doživjevši oslobođenje zavičaja.
Franjo-Ivan Jukić, rođen 1818. u Banjaluci. Po tadašnjem običaju. pored svešteničkog poziva on se bavi i opštim narodnim problemima i potrebama, a posebno književnošću.


Ivan Franjo Jukić


Vaso Pelagić

Vaso Pelagić je u Banjoj Luci osnovao prvu srpsku biblioteku i čitaonicu u Bosni i Hercegovini. Prvi upravitelj banjalučke bogoslovije bio je Vaso Pelagić.

Masovno opismenjavanje u Banjaluci počinje sa otvaranjem srpske konfesionalne muške škole 1832. godine. Do tada je obrazovanje bilo rezervisano za odabrane i odvijalo se u manastirima i sibijan mektebima.
Prva narodna škola zvala se Carska škola i nalazila se iznad mosta preko Crkvene.
Godine 1864. nakon tridesetogodišnje inicijative, osnovana je prva škola za žene.
Pred kraj XIX vijeka, u Banjaluku pristižu fratri Trapisti da rade na obnovi katoličke vjere. Njihova misionarska djelatnost odrazila se i u svjetovnom smislu. Širili su pismenost organizovanjem kurseva, a unaprijedili su i higijenske navike (širenjem čuvenih likaruša sa praktičnim savjetima o higijeni).

Samostan Tapisti
 

U okviru samostana pokrenuli su izgradnju mlina, pivare, ciglane, fabrike tkanina, u Delibašinom selu, kao i pogone za izradu i čuvenog sira Trapista. Tako se može reći da su kaluđeri osnovali prvu industrijsku zonu još u turskom periodu. Ovakvu tvrdnju treba uzeti sa mnogo rezerve i ograda, jer još nema ni govora o stvarnoj industriji.