Spomenik palim borcima
Krajišnicima palim u Narodnooslobodilačkoj borbi
Banjalučku kotlinu na istoku i jugu zatvaraju obronci Ponira, Starčevice i brdo sada poznato kao Banj brdo, ranije Šehitluci. Banj brdo dominira banjalučkom kotlinom, a njegov vrh je udaljen 5 km od centra grada.Na vrhu ovog brda (431 m nadmorske visine) nalazi se spomenik Krajišnicima.Ovo je nesumnjivo najpoznatije banjalučko izletište.
Pozicija spomenika je takva da se vidi iz gotovo svih dijelova grada, a sa platoa spomenika pruža se pogled na cijeli grad.
Plato oko spomenika je svojevrstan vidikovac sa koga se mogu vidjeti gotovo svi djelovi grada. U neposrednoj blizini spomenika bio je motel u kome su se održavale različite vrste zabava, a gdje su mnogobrojni domaći gosti i turisti pronalazili pravo mjesto za osvježenje i predah od gradske vreve.
Danas je spomenik u vrlo lošem i zapuštenom stanju.Do vidikovca se više ne može automobilom. Kažu da je to spas za izletnike pješake. A možda je i dobro da svako ne gleda kako zaboravljamo. Možda je istorija bila drugačija, ali ovaj monument je prevashodno spomenik borbe protiv fašizma za slobodu i ne bi trebalo da se prepusti zubu vrmena.
Vrijeme starog sjaja, sve je blistalo i danju i noću...
Spomenik je bio mjesto hodočašća ljudi iz svih krajeva Jugoslavije. Mjesto gdje su se održavali otvoreni časovi istorije.
Start i cilj svih reli, moto i biciklističkih trka. Bilo je nezamislivo da neka zvanična, ili nezvanična delegacija posjeti Banjaluku, a da ne posjeti ovaj spomenik. A i sami Banjalučani rado su vodili svoje goste na ovaj vidikovac. Postojala je i redovna autobuska linija, koja je vodila do motela u neposrednoj blizini (300m od spomenika).
Spomenik je bio mjesto hodočašća ljudi iz svih krajeva Jugoslavije. Mjesto gdje su se održavali otvoreni časovi istorije.
Start i cilj svih reli, moto i biciklističkih trka. Bilo je nezamislivo da neka zvanična, ili nezvanična delegacija posjeti Banjaluku, a da ne posjeti ovaj spomenik. A i sami Banjalučani rado su vodili svoje goste na ovaj vidikovac. Postojala je i redovna autobuska linija, koja je vodila do motela u neposrednoj blizini (300m od spomenika).
Spomenik palim Krajišnicima u Narodnooslobodilačkoj borbi (1941—1945) je djelo akademskog kipara Antuna Augustinčića jednog od najvećih jugoslovenskih kipara
i majstora memorijalne plastike.
Spomenik je na svečan način je otkriven na Dan ustanka naroda BiH - 27. jula 1961.godine uz prisustvo najviših državnih rukovodilaca (i druga Tita).
Spomenik se unekoliko razlikuje od makete koju je izgradio Augustinčić. Spomenik je mauzolejskog tipa visine 13 m i dužine 24 m. Svojim dimenzijama i monumentalnošću trebao je da pokaže veličinu žrtve podnesene za slobodu.
Spomenik je na svečan način je otkriven na Dan ustanka naroda BiH - 27. jula 1961.godine uz prisustvo najviših državnih rukovodilaca (i druga Tita).
Spomenik se unekoliko razlikuje od makete koju je izgradio Augustinčić. Spomenik je mauzolejskog tipa visine 13 m i dužine 24 m. Svojim dimenzijama i monumentalnošću trebao je da pokaže veličinu žrtve podnesene za slobodu.
Augustinčić radi na maketi prema kojoj je napravljen spomenik
izvor: Zbirka Galerije Antuna Augustinčića; http://www.gaa.mhz.hr/fundus-s69/
Josip Broz na ceremoniji "otvaranja" spomenika 1961. godine
Antun Augustinčić (1900. – 1979.) kipar poznat po monumetima izvedenim širom svijeta, poput Rudara iz Ženeve (ispred zgrade Međunarodne konfederacije rada), Spomenika mira – ispred zgrade Ujedinjenih nacija u Njujorku, Spomenika žrtvama fašizma u Adis Abebi, te Spomenika seljačkoj buni u Stubici.
Kod starije generacije je njegov najpoznatiji rad (Jahačica-Spomenik mira) bio je poznata kao cener, po dugo vremena nominalno najvećoj novčanici u SFRJ. Novčanica je imala ugled i popularnost i kod komšija; Mađara, Rumuna i Bugara te čeških turista, pod imenom "črvena".
Bilo je predviđeno da se unutrašnjost spomenika oslika Ismet Mujezinović koji je napravio skice crteža, ali zbog prodora vode to je odloženo. Spomenik je izgrađen od bračkog mermera, što je uzrokovalo njegovo osipanje, jer se pokazalo da taj kamen nije pogodan za ovdašnju klimu.
Tako je ovaj spomenik od početka imao problema sa održavanjem.
Osamdesetih je urađena detaljna rekonstrukcija, koja je samo dijelom spriječila propadanje.
O samom imenu brda vodi se povremeno ogorčena debata. Ne želimo da se u nju uključujemo.
Na starim austrijskim kartama nisam pronašao ni Šehitluke ni Banj brdo, tek oznaku kote.
To da spomenik Augustinčića nema veze sa šehitima, već sa pokrajinskom sjednicom komunista Bosanske Krajine, gdje je odlučeno o narodnom ustanku u ovom kraju nije sporno.
Ne baš pouzdana legenda govori da je prilikom jednog od čestih upada Austrijanaca na teritorij Lijevča pred kraj XVIII vijeka, došlo do bitke gdje je poginula nekolicina domaćih muslimana. Njih dvojica (ili trojica) su sahranjeni na ovom brdu, gdje je kasnije podignuto turbe. Turbe je po završetku Prvog svjetskog rata spaljeno.
1933.godine je banjalučka Gradska opština podigla omanju piramidu u znak pomena na 'šehite' koja se nalazila se u blizini šumarske kuće koja je podignuta 1938., i od tada se udomaćio naziv Šehitluci.
Ova šumarska kućica je bila u lancu planinarskih domova Jugoslavije i tu ste mogli dobiti markicu i potvrdu sa vrijednošću dva boda za osvojen planinski vrh. To je banjalučkim planirima donijelo zluradu šalu: Planinski vrh Šehitluci se može osvojiti i u Šimi cipelama. (Aluzijom na tada poznatu zagrebačku fabriku obuće Šimecki, poznatu po špicastim salonkama popularne pod imenu Šimi).
Na starim austrijskim kartama nisam pronašao ni Šehitluke ni Banj brdo, tek oznaku kote.
To da spomenik Augustinčića nema veze sa šehitima, već sa pokrajinskom sjednicom komunista Bosanske Krajine, gdje je odlučeno o narodnom ustanku u ovom kraju nije sporno.
Ne baš pouzdana legenda govori da je prilikom jednog od čestih upada Austrijanaca na teritorij Lijevča pred kraj XVIII vijeka, došlo do bitke gdje je poginula nekolicina domaćih muslimana. Njih dvojica (ili trojica) su sahranjeni na ovom brdu, gdje je kasnije podignuto turbe. Turbe je po završetku Prvog svjetskog rata spaljeno.
1933.godine je banjalučka Gradska opština podigla omanju piramidu u znak pomena na 'šehite' koja se nalazila se u blizini šumarske kuće koja je podignuta 1938., i od tada se udomaćio naziv Šehitluci.
Ova šumarska kućica je bila u lancu planinarskih domova Jugoslavije i tu ste mogli dobiti markicu i potvrdu sa vrijednošću dva boda za osvojen planinski vrh. To je banjalučkim planirima donijelo zluradu šalu: Planinski vrh Šehitluci se može osvojiti i u Šimi cipelama. (Aluzijom na tada poznatu zagrebačku fabriku obuće Šimecki, poznatu po špicastim salonkama popularne pod imenu Šimi).
Performans kojeg nije bilo?
Kad smo već kod legendi evo i jedne zabavne urbane legende koja kaže da je 67 ili 68 na Uskrs ili na Vaskrs, spomenik i goloruki Oslobodioc osvanuo sa ofarbanim jajima. U ovu priču je teško povjerovati iz praktičnih (zbog visine), ali još više iz drugih (političkih) razloga.Tek poneko doda: Ma hajde, ne zna se ni koje godine, ni za čiji praznik. Moglo im se, otiš'o je Leka.
Izgled devastiranog ulaza, 2017, kasnije djelomično saniran
Vandalski performans iz 2019.
Tinjedžeri zapalili ulaz i stepenište ispred spomenika i snimak postavili na društvene mreže (?!)
Da li će Banjaluka ikad dobiti žičaru?
Trenutno Sopmenik palim Krajišnicima je "Zabranjeni grad" za penzionere i malu djecu.Kako oni da stignu do spomenika?
Šetajući?
Priznaćete da 7 km (3,5 do i isto u povratku), nije baš šetnja u kojoj mogu da uživaju penzioneri i majke sa bebom u naručju.
Već tridesetak godina se priča izgradnji žičare koja bi vratila stari sjaj ovom izletištu. Kako koja stranka dođe na vlast najavi izgradnjn žičare. I onda ne uradi ništa i sačeka da birači zaborave najave.
Da malo pretjeramo: Beč ima Prater, London Oko, Moskva Točak, Njujork Kip Slobode. Do njih se ne dolazi šetajući, već busom, metroom i feribotom.
Pa da ne pretjerujemo: Sarajlije na Trebević idu žičarom.
Neka ovaj prikaz posluži kao inicijativa za rekonstrukciju spomenika i izgradnju žičare.
Može se doduše i busom i to specijalnim Banj busom, koji ipak ne poštuje uvijek red vožnje.
BanjaLuka Vas voli
Dođite.
mojTim se zahvaljuje posjetiocima i poziva ih na saradnju
Last update February 2021.
Najljepšem gradu
