kolazBLtrgovine

Tradicija trgovine u Banjaluci
Dobro došli.
Danas je 16.10.2021.
Banjaluka kao trgovački centar

Zbog svog položaja Banjaluka je oduvijek bila značajan trgovački centar. U turskom periodu i sam pojam čaršije veže se za tu vrstu djelatnosti. Dućani i otvorena tržnica bili su orijentalnog tipa.
Pred kraj turske vladavine dolazi do pojave trgovačkog staleža. Tako ruski konzul Giljferding iz Sarajeva, pri proputovanju kroz Banjaluku neposredno prije austrijske okupacije, ističe pojavu trgovaca, uglavnom Srba, koji čine posebnu skupinu koja se ističe bogatstvom i kontroliše dobro snabdjeveno tržište.
Banjaluka, koja je bila udaljena osam sati od Save (da, da nije greška tada je za istih 50 km trebalo punih osam sati) imala je pristaništa u Gradišci, odakle se roba dopremljena parobrodima kolima dalje prevozila po neuređenim putevima diljem Bosne i dalje.
Banjaluka je bila mjesto preko kojeg je roba iz Evrope najčešće i najlakše stizala u Bosnu. Drugi put robe išao je preko Metkovića i Dubrovnika. što je očigledno i dalje i skuplje..

Izgradnjom pruge, a pogotovo dolaskom Austrijanaca i trgovina dobija nešto od evropskog štiha. Pristiže roba iz Evrope, ali uglavnom za austrijske činovnike i vojnike dok se domaće stanovništvo zadovoljava starim načinom trgovine.
U to vrijeme je značajna pojava bogatih Jevreja koji su se uglavnom bavili trgovinom.

Period između dva svjetska rata u Banjaluku i u segmentu trgovine donosi značajne promjene. Tako čuveni gazda Poljokan, otvara veliku prodavnicu u samom centru, koja se može smatrti prvom robnom kućom, modernog tipa.
Ban Milosavljević u sklopu modernizacije, otvara modrnu tržnicu u centru grada unapređujući značajno higijenske navike prodaje i ponude robe na "zelenoj" pijaci. Tržnica i Bazar čine novo trgovačko jezgro grada. Tržnica se nalazila na istom mjestu gdje se i sad nalazi i s pravom se govori o tradiciji modrnog tržničkog poslovanja.

Poslije oslobođenja, u periodu socijalizma dolazi do planskog poslovanja što se odražava i na trgovinu.
U prvom periodu roba je racionalisana i kontrolisana u podržavljenim trgovinama, što dovodi do sivila i crnog tržišta. Svega ima, ali u planovima ili ispod tezge.
U periodu zrelog samoupravnog socijalizma – stanje se bitno promijenilo i poboljšalo. U Banjaluci trgovina oživljava, pa se može reći da je zbog svog položaja bila privilegovana u odnosu na većinu bivših jugoslovenskih gradova. Ovdje su bile prisutne trgovine iz svih Republika.

Tako su se kod nas nalazile robne kuće, lanci i prodavnice: NIK-a, Varteksa, BEKA, Kluza, Standarda, Triglava, Kamenskog, Mure, Laboda, Oteksa, Alhosa, Borca, Karneksa, 29. Novembra, Gavrilovića, Peka, Borova, Planike, Demosa... Mnogima ova imena više ništa ne znače, a kod nekih izazivaju sjetu na onu veliku državu: od Vardara pa do Triglava, i sve na dohvat ruke i sve naše.
Poslije zemljotresa izgrađeno je nekoliko modernih robnih kuća: Standard, Centar, Zenit, a osamdesetih i Boska koja se možda pretjerano reklamirala kao najveća robna kuća na Balkanu.
Postojala su dva velika lanca prodavnica Malpreh i Konzum, koje su kontrolisale gotovo kompletnu mrežu malih prodavnica gotove robe i hrane.
Banjalučki Metal predstavljao je trgovinskog giganta i u Danima ugovaranja, koji su trajali nekoliko sedmica ujesen, sklapani su trgovački aranžmani vrijedni i nekoliko desetina, a prema sadašnjim jadikovkama, čak i stotina miliona dolara.
Poslije posljednjeg rata dolazi do propadanja svih starih giganata, pa i trgovačkih preduzeća. Većina ranijih robnih kuća je privatizovana, a pojavljuju se nove trgovački lanci i brendovi.

Danas u Banjaluci djeluje nekoliko više poznatih trgovačkih kuća organizovanih kao moderni šoping molovi, a primat imaju regionalni lanci poput Delta planeta, FIS-a, ili Merkatora. 
U konkurenciji sa tržnim lancima opstaju samo male porodične prodavnice i pijaca. Još uvijek.
BLinfo

mojTim se zahvaljuje posjetiocima i poziva ih na saradnju
Last update June 2021.


Najljepšem gradu


Malareklama